Naša aktualna politička stajališta
Za Hrvatsku i Europu
25.11. Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
25.11.2023
25. studenog svake godine se obilježava međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja značajan javni problem sa dubokim socijalnim, zdravstvenim i ekonomskim posljedicama za pojedinca, porodicu i društvo u cjelini. Osim toga često je i izraz spolne diskriminacije.
Naime nasilje nad ženama jedan je od najraširenijih oblika ugrožavanja temeljnih ljudskih prava. A pri tom najveći udio nasilja na ženama ostaje neregistriran.
Tako na primjer UN navodi kako je polovica svih ubijenih žena stradalo od ruke svojih sadašnjih ili bivših partnera. A statistike u Hrvatskoj pokazuju da je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana.
Stoga na ovaj dan i Volt Hrvatska želi ukazati na ovaj veliki problem te pridonjeti pobuđivanju svijesti u javnosti da je SVAKI oblik nasilja neprihvatljiv i da ga treba prijaviti.
18.11. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata
18.11.2023
Danas 18. Studenoga se obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Ali i na sva ostala mjesta i žrtve stradale u domovinskom ratu.
Naime 18. Studenoga 1991 slomljena je herojska obrana grada Vukovara, a u Škabrnji je počinjen stravičan zločin nad stanovništvom.
Ovim putem želimo se dostojanstveno prisjetiti svih žrtvi Domovinskog rata i obilježiti ovaj dan kao dan trajnog sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata.
2.11. Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima
2.11.2023
Danas obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, poznat i kao Svjetski dan novinarstva, koji se slavi širom svijeta svakog 2. studenog.
Ovaj dan nas podsjeća na ogroman doprinos novinara u očuvanju slobode medija i demokracije.
Novinari igraju ključnu ulogu u otkrivanju istine i izazivanju promjena. I to unatoč ozbiljnim prijetnjama i rizicima s kojima se suočavaju u obavljanju svoje dužnosti.
Ovaj dan je ustanovljen od strane UNESCO-a kako bi naglasio nužnost slobode medija i zaštite novinara od nasilja i pravosudnog progona.
U Hrvatskoj novinari igraju ključnu ulogu u informiranju javnosti, otkrivanju afera i održavanju demokracije.
Ali novinari su nažalost često izloženi brojnim pritiscima i SLAPP tužbama.
Jedan od glavnih ciljeva ovog dana je okončati nekažnjivost za zločine protiv novinara. Često počinitelji takvih zločina ne budu privedeni pravdi, stvarajući kulturu nekažnjivosti.
Svijet treba snažnije podržati novinare i osigurati da mogu obavljati svoj posao sigurno i bez straha. Svjetski dan novinarstva nas poziva na razmišljanje o tome kako zajedno možemo promicati slobodu medija i zaštitu novinara.
Novi paket poreznih promjena:
Porez na porez?
14.10.2023.
Već poduže vrijeme hrvatska javnost i mediji su zaokupljeni i diskusijom o uvođenju novih poreza za iznajmljivače u svrhu "krpanja financijske rupe" koja bi nastala istovremenim smanjenjem poreza i/ili doprinosa na rad.
Na tu temu se očitovala i Porezna Uprava (PU) koja ukazuje na netočnost navoda u uvođenju novog poreza.
O čemu se zapravo radi i koje je naše mišljenje o svemu tome pročitajte:
OVDJE
Poziv u Akciju!
PROBLEM IZBORNIH JEDINICA TRENUTNO JE NAJVAŽNIJI PROBLEM U REPUBLICI HRVATSKOJ!
13.6.2023
Ustavni sud je u svojoj odluci od 7. veljače 2023. ukinuo postojeći zakon o izbornim jedinicama. Zakon će biti izvan snage od 1. listopada 2023.
Nakon toga nacrt novog zakona o izbornim jedinicama stavljen je u proceduru i trenutno se nalazi u fazi e-savjetovanja.
Ali:
Ustavni stručnjaci s Fakulteta za Ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i ostali ustavni profesori u Hrvatskoj konstatiraju, da je za njih ovaj prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama neprihvatljiv.
U radnoj skupinu koja je sastavila nacrt ovog novog zakona nisu imali priliku raditi i sudjelovali ni oporba ni struka (neovisni stručnjaci za izborno zakonodavstvo i ustavno pravo).
Osim toga nisu objavljeni ni članovi radne skupine, koja je ovaj nacrt sastavila. Znači ovaj nacrt se radio netransparentno.
Nadalje: Ovaj prijedlog zakona je u više svojih aspekata suprotan dobroj praksi i preporukama Venecijanske komisije.
Pored toga ovaj nacrt zakona je i neustavan jer se temelji na nevjerodostojnom registru birača, koji ima u usporedi s rezultatima popisa stanovništva iz 2021. godine oko 500.000 birača više.
A Ustavni sud je upozorio u svojoj odluci od 7. veljače 2023. kako Registar birača mora pružati vjerodostojne podatke.
I na kraju krajeva: Neke predložene izborne jedinice dodatno su fragmentirane i nelogično povezuju geografske i teritorijalne cjeline.
Pored svega navedenog: Ovaj prijedlog zakona ne samo da je bez demokratske procedure napravljen, nego je i neobrazložen.
Zato Volt Hrvatska traži povlačenje ovog nacrta zakona iz procedure.
A pozivamo i sve glasače da daju svoje mišljenje i komentiraju ovaj prijedlog zakona na e-Savjetovanju, koje je otvoreno do 24. lipnja.
e-Savjetovanje
Daljnje informacije 1
Daljnje informacije 2
Daljnje informacije 3
Hrvatska je Europa. A Europa je Demokracija.
PROBLEM IZBORNIH JEDINICA TRENUTNO JE NAJVAŽNIJI PROBLEM U REPUBLICI HRVATSKOJ!
Dobar i pošten zakon o izbornim jedinicama garantira ustavno valjane izbore i samit tim predstavlja osnovu demokracije.
Zato Volt Hrvatska podržava Prijedlog zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor podnesen 24. svibnja 2023. od saborske zastupnice Dalije Orešković i inicijativu za donošenje ovog Prijedloga zakona o izbornim jedinicama baziranog na modelu GONG-a sa 6 izbornih jedinica na referendumu u skladu s pozivom na očitovanje inicijative “Javno je Dobro”.
Smatramo da su navedeni Prijedlog zakona odnosno inicijativa REFERENDUMSKOG DONOŠENJE OVOG ZAKONA najpragmatičniji način za pošteno i efikasno rješenje trenutnog problema s izbornim jedinicama, kako bi sljedeći izbori bili ustavno valjani, demokratski i pošteni.
Daljnje informacije
Borba protiv SLAPP tužbi: ZA ZAŠTITU DEMOKRACIJE!
SLAPP tužbe (strateške tužbe protiv javne participacije) su veliki problem u Republici Hrvatskoj. Ali i u čitavoj Europskoj Uniji (Slovenija, Italija, Malta, Poljska,...).
Važnost ove problematike u EU prepoznale su organizacije poput CASE (The Coalition against SLAPPs in Europe) i PATFox (Pioneering anti-SLAPP Training for Fredom of Expression).
Njihovim zalaganjem i zalaganjem mnogih drugih o ovoj problematici i rješenjima se počelo diskutirati i raditi i na europskoj razini.
U travnju 2022. Europska komisija predstavila je svoju direktivu i preporuku protiv SLAPP tužbi.
A 20.10.2022 održana je Europska Anti-SLAPP Konferencija.
28.02.2023. održana je Anti-SLAPP konferencija u Europskom parlamentu u okviru PATFox projekta (Pioneering anti-SLAPP Training for Fredom of Expression).
Ovim putem i Volt Hrvatska želi ukazati na štetan učinak SLAPP tužbi na aktivne građane, građanska inicijative, novinare i na demokraciju uopče.
Osnaživanje građana, poticanje građanskog angažmana, sudjelovanje građana u odlučivanju te sloboda medija i novinarskog izražavanja su za Volt OSNOVE DEMOKRACIJE.
Zato je i Osnaživanje Građana jedan od šest osnovnih izazova Voltovog političkog djelovanja.
Osnaživanje građana. Ljudi moraju biti ovlašteni utjecati na politiku i izvan samih izbora.
Europljani bi trebali biti ovlašteni:
- kvalitetno informirani donositi političke odluke,
- utjecati na politiku i izvan izbora,
- ostvariti svoja demokratska prava.
Naše se politike temelje na najboljoj praksi u pogledu poticanja pluralističkog informacijskog i medijskog okruženja, alata i tehnologija za politički angažman i povećavanje utjecaja građana.
Zato odlučno pružamo otpor svakom maltretiranju i zašutkavanju aktivnih građana, građanskih organizacije, udruga i novinara.
Zato kažemo:
Borba protiv SLAPP tužbi je borba ZA ZAŠTITU DEMOKRACIJE!
Sabor uputio u drugo čitanje štetan zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
16.2.2023
Sabor je na svojoj sjednici 8.2.2023 glasovanjem uputio prijedlog štetnog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u drugo čitanje.
I to usprkos činjenici, da su struka, zainteresirana javnost i veliki broj oporbenih zastupnika protiv ovog (odnosno ovakvog) zakona.
Svi oni pozivaju na povlačenje ovog zakona iz saborske procedure.
Rezultati glasovanja:
Za (Zna se): 76 glasova
Protiv (Oporba): 55 glasova
Volt je isto mišljenja, da novi prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama treba da se povuče iz saborske procedure.
Zašto?
Zato što nije pisan u smislu zaštite javnog dobra.
Zato što nije pisan u smislu zaštite prava lokalnog stanovništva, odnosno u smislu zaštite malih obrtnika i poduzetnika.
Zato što nije pisan ni u smislu jačanja zaštite okoliša, odnosno u smislu razvoja održivog turizma u Hrvatskoj.
Ovaj zakon je pisan u smislu betonizacije i devastacija hrvatske obale.
Te je pisan u smislu privatizacije i monopolizacije javnog dobra uz maksimalno povećanje profita krupnog kapitala.
Zato Volt Hrvatska poziva sve građane, da se pridruže protesnim akcijama protiv ovog štetnog zakona.
Naš cilj je povlačenje ovog zakona iz saborske procedure i slanje na temeljitu doradu.
A za to je potreban što veći i zajednički pritisak građana, struke, udruga, inicijativa i oporbe.
Samo zajedno možemo potaknuti saborsku većinu na povlačenje ovog štetnog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz saborska procedure!
Volt Vas poziva i na sudjelovanje u našoj online diskusiji o ovom zakonu u četvrtak 23.2.2023 u 20 sati, kako bi se i što bolje informirali o učincima i posljedicama ovog štetnog zakona te o mogućnostima ukljućivanja u protestne akcije.
Više informacija o našoj online diskusiji možete naći ovdje.
#JavnoJeDobro #lungomarejenaš #jadran #Mzoe #pitajmezalungomare #referendumzalungomare #lungomare #SpasMakarskePlaže #pokretotoka #UZOROsejava #stopnasipavanju #sudjelovanjejavnsoti #sacuvajmojadranskomore #stopprivatizacijipomorskogdobra
Stop privatizaciji hrvatskih plaža!
Poziv u Akciju!
Volt Hrvatska poziva sve građane da krenu u akciju protiv štetnog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Dosta je piskaranja po e-savjetovanjima i facebooku. Vrijeme je za prosvjedne akcije pod sloganom: Stop privatizaciji hrvatskih plaža! Sad ili nikad!
Na ovoj stranici možete naći informacije o akcijama, kojima svi treba da se pridruže:
Peticija protiv štetnog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama! Potpiši ovdje!
Split, prosvjed u subotu 28.1.2023 od 12 do 14 sati na Bačvicama. Infos
Opatija, prosvjed u subotu 28.1.2023 u 10:30 na Slatini (ispod hotela Milenij) Infos
Makarska, prosvjedna šetnja u subotu 28.1.2023. Okupljanje u 10 sati na plaži Osejava. Infos
Otok Šolta, Rogač, prosvjed u subotu 28.1.2023 u 10:30. Infos
Pula, prosvjed u subotu 28.1.2023 u 12 sati na na Portarati. Infos
Otok Vis, prosvjed u subotu 28.1.2023 u 12 sati. Okupljanje u Luci Vis.
Zagreb, prosvjed u četvrtak 2.2.2023 od 12 do 15 sati na Markovom Trgu. Infos
#JavnoJeDobro #lungomarejenaš #jadran #Mzoe #pitajmezalungomare #referendumzalungomare #lungomare #SpasMakarskePlaže #pokretotoka #UZOROsejava #stopnasipavanju #sudjelovanjejavnsoti #sacuvajmojadranskomore #stopprivatizacijipomorskogdobra
Stop privatizaciji hrvatskih plaža!
30.12.2022
17.12.2022 završeno je e-savjetovanje o nacrtu prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Mišljenja smo, da je e-savjetovanje odrađeno čisto formalno, brzinski i površno.
Mišljenja smo, da ovo e-savjetovanje i novi prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nisu pisani u smislu zaštite javnog dobra.
Ni u smislu zaštite prava lokalnog stanovništva odnosno malih obrtnika i poduzetnika.
Nisu pisani ni u smislu jačanja zaštite okoliša, odnosno u smislu razvoja održivog turizma u Hrvatskoj.
Pisani su u smislu betonizacije i devastacije hrvatske obale. Pisani su u smislu privatizacije i monopolizacije javnog dobra. Te u smislu povećanje profita krupnog kapitala.
Odaziv na e-savjetovanje je bio jako velik.
914 komentara od privatnih osoba, općina, ustanova, komora, udruga, sportskih društava, društava sa ograničenom odgovornošću i drugih organizacija.
Odgovore Ministarstva na svih 914 komentara možete naći ovdje:
A evo i naš osvrt na ovo e-savjetovanje:
Odgovore na svih 914 komentara na e-savjetovanju Ministarstvo je objavilo u svega 5 dana.
Pritom je mnogo istih odgovora na različite komentare dano od strane Ministarstva po sistemu copy-paste. Znači odgovarano je jako brzinski i površno.
Te su najvažnijii komentari odbijeni.
Evo nekoliko važnih primjera:
Primjer 1:
Članak 81.
(2) Na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi koncesije.
Komentar:
Na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi dozvole.
Odgovor Ministarstva na komentar:
Komentar nije prihvaćen. Zato jer:
Koncesija je osnovni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro. Koncesija pruža veća ulaganja u održavanje i unaprijeđenije pomorskog dobra, dok ovlaštenik dozvole nema nikakva prava niti obveze održavati i unaprjeđivati pomorsko dobro, već samo pravo obavljati djelatnost. Također, prihodi od koncesije su veći, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenije pomorskog dobra.
Naš Komentar:
Mišljenja smo, da plaže moraju održavati i njegovati jedinice lokalne samouprave. Zato jer su plaže javno dobro. A ne privatno koncesionarsko dobro.
Gospodarska djelatnost na plažama se može obavljati i s dozvolom bez da se time isključuje opća upotreba plaže.
Osim toga koncesije su štetne za male obrtnike i poduzetnike, koji su često obiteljskog tipa i pripadaju lokalnom stanovništvu.
Naime velike kompanije su u boljoj mogućnosti konkurirati na natječajima za koncesije od malih obrtnika i poduzetnika.
Osim toga na istu plažu se može dati više dozvola, pa više obrtnika može istovremeno da radi. A koncesija je smo jedna.
Znači, da koncesionar može sve gospodarske djelatnosti na jednoj plaži sam da radi i tako da potjera sve male i često lokalne obrte.
Umjesto da se dozvolama potiče diverzifikacija, sa koncesijama se potiče monopolizacija.
Očito je: Uvođenjem koncesija na plaže pogoduje se krupnom kapitalu.
Primjer 2:
Članak 83
(1).Javna morska plaža je samostalna, uređena morska plaža, infrastrukturno opremljena, a služi većem broju ugostiteljsko - turističkih objekata i građana.
Komentar:
Predlažem brisanje "a služi većem broju ugostiteljsko - turističkih objekata"? Zanimljiv je navedeni redoslijed. Zar je moguće da je predloženo da plaža prvo služi objektima (i to većem broju!) pa onda građanima?
Odgovor Ministarstva na komentar:
Komentar je djelomično prihvaćen.
Zato jer:
Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Cijela plaža je dostupna svima te služi svima.
Naš Komentar:
Jako površan odgovor Ministarstva. Osim toga iz odgovora Ministarstva nije uopće jasno, hoće li zatraženo brisanje biti sprovedeno ili ne?
Primjer 3:
Članak 84.
(1) Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja je uređena morska plaža u turističkoj zoni, koja je s turističkim sadržajima izgrađenim izvan granice pomorskog dobra povezana u funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu.
Komentar:
Uvođenje pojmova morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja je potpuno nepotrebna i očiti uvod u privatizaciju plaža.
Ne želim da se građani na hrvatskim plažama tretiraju kao gosti na plaži hotela, kampa i turističkog naselja. Dok bi se gosti hotela, kampa i turističkog naselja tretirali kao domaćini.
Zato predlažem potpuno brisanje pojmova morska plaža hotela, morska plaža kampa i morska plaža turističkog naselja.
Osim toga hoteli su privatno vlasništvo. A plaže su opće dobro. Pa se stoga ni ne mogu povezivati u jednu funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu.
Očito se ovdje radi o potpuno nepotrebnom ograničavanju dijelova obale u svrhu pripreme terena za lakšu privatizaciju za par godina u nekoj novoj i naravno „nužnoj“ izmjeni zakona o pomorskom dobru.
Odgovor Ministarstva na komentar:
Komentar je prihvaćen.
Obrazloženje: Izmijenit će se naziv plaže
Naš Komentar:
Jako površan odgovor Ministarstva.
A što to znači: Izmijenit će se naziv plaže?! Hoće li se pojam “plaža hotela” sada promijeniti u “hotelska plaža”?
Te hoće li se brisati povezivanje hotela, kampa i turističkog naselja sa uređenom morskom plažom u funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu? Ili se neće brisati?
#JavnoJeDobro #lungomarejenaš #jadran #Mzoe #pitajmezalungomare #referendumzalungomare #lungomare #SpasMakarskePlaže #pokretotoka #UZOROsejava #stopnasipavanju #sudjelovanjejavnsoti #sacuvajmojadranskomore #stopprivatizacijipomorskogdobra
BiH je dobila status kandidata za članstvo u EU!
19.12.2022
Čestitamo od srca našim dragim susjedima, narodu BiH, na dobivenom statusu kandidata za članstvo u EU. To je povijesni uspjeh.
A i još jedna dobra vijest dolazi iz naše regije. Kosovo je predalo zahtjev za članstvo u EU.
Budućnost Balkana je u EU!
#BudocnostMadeInEuropa #VoltHR #NajboljeUEuropi #NovaPolitika #VoltEuropa #JointheChange #TeamEuropa
Poziv u Akciju!
Stop privatizaciji hrvatskih plaža!
3.12.2022
Na e-savjetovanju se od 17.11. do 17.12.2022 nalazi novi prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Volt Hrvatska poziva sve građane da se uključe u e-savjetovanje i komentiraju ovaj prijedlog zakona.
Naime pojmovi poput
- osoba koja upravlja plažom,
- morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja ili
- stupanj ograničenja opće uporabe
su potpuno neprihvatljivi i treba u potpunosti da se brišu, jer označavaju očitu pripremu terena za privatizaciju hrvatskih plaža.
Naši komentari članaka 79, 81, 82, 83, 84 i 86
Link za e-savjetovanje
Volt Hrvatska ima velike zamjerke i na način na koji je organizirano ovo e-savjetovanje:
Naime komentiranje svakog članka ovog prijedloga zakona posebno nije moguće.
Zato Volt Hrvatska traži uvođenje mogućnosti komentiranja svakog članka ovog prijedloga zakona i novu objavu prijedloga ovog zakona na e-savjetovanje s mogućnošću komentiranja svakog članka na novih 30 dana.
Osim toga e-savjetovanje mora da bude moguće i bez OIB-a odnosno unošenja županije, kako bi i strani državljani mogli da sudjeluju.
Naime ovaj zakon je važan i za strane državljane. Te stoga i oni treba da imaju pravo na sudjelovanje na e-savjetovanju i to na engleskom jeziku.
18. Studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
18.11.2022
Danas 18. Studenoga se obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Naime 18. Studenoga 1991 slomljena je herojska obrana grada Vukovara, a u Škabrnji je počinjen stravičan zločin nad stanovništvom.
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i ove godine će prigodnim programima biti obilježen u Vukovaru i Škabrnji.
Ovim putem želimo se dostojanstveno prisjetiti svih žrtvi Domovinskog rata i obilježiti ovaj dan kao dan trajnog sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata.
#vukovar #skabrnja #nezaboravitevukovar #dansjećanjanažrtvuvukovara #gradheroj #dasenezaboravi #BudocnostMadeinEurope #FutureMadeinEurope #VoltHR #NajboljeUEuropi #Volt #Hrvatska #Croatia
Ubojstvo Hrvatskog Referenduma!
Poziv u Akciju! Digni glas za svoj glas!
10.10.2022
Nacrt izmjena Hrvatskog Ustava o Referendumu je Ubojstvo Hrvatskog Referenduma! Zato digni glas za svoj glas!
Sabor Republike Hrvatske (Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav) poziva sve građane Republike Hrvatske, da se pridruže kreiranju promjena Hrvatskog Ustava po pitanju referenduma.
Trenutno stanje Hrvatskog Ustava po pitanju referenduma je loše i nelogično. Zato i treba da se mijenja.
Ali ne ovako!
Barijere za uspjeh referenduma treba da se spuštaju. A ne da se podižu!
Ovdje su naši prijedlozi.
Obrazac 1 sudjelovanja u internetskom savjetovanju Ustavni zakon USRH
Obrazac 2 sudjelovanja u internetskom savjetovanju Ustav RH
I ti možeš (brzo i jednostavno) da utječeš na nacrt izmjena Hrvatskog Ustava o Referendumu.
Otvori (Obrazac 1 & 2), ispuni ih sam ili preuzmi naše i pošalji ih na odbupips@sabor.hr. I to je to!
Sve gotovo za 10 minuta!
I ne gubi vrijeme. Rok ističe 20.10.2022.
Digni glas za svoj glas!
Cijeli tekst
Daljnje informacije (Javna savjetovanja 20. rujna - 20. listopada 2022.)
Referendum za Lungomare
2.10.2022
Volt Hrvatska ovim putem poziva sve Puležane, da u sljedeću nedjelju 9.10. izađu na referendum za Lungomare i da zaokruže ZA!
A zašto?
Mišljenja smo, da daljnja betonizacija obale nije ni dobar ni održiv konzept za razvoj hrvatkog turizma.
Te pozivamo investitore da investiraju tamo, gdje su investicije najpotrebnije. A ne tamo, gdje bi donosile najbrži profit.
Mišljenja smo, da interes i glas pojedinaca ne smije da stoji ispred interesa i glasa građana.
Mišljenja smo, da je zaštita okoliša važna i za građane i za umanjivanje posljedica odnosno ublažavanje klimatskih promjena.
Zato glasaj ZA Lungomare!
Poziv na Referendum
Pravo na pobačaj - Call to Action!
19.8.2022
Živimo li u 21. stoljeću ili u srednjem vijeku?
Zahtijevamo, da se pravo na legalan i siguran pobačaj ponovno vrati u Hrvatski Ustav.
Nadalje zahtijevamo, da...
Cijeli tekst
Volt Hrvatska čestita Voltu Češka Republika!
12.8.2022
Volt Češka Republika je i službeno postao Volt broj 17!
29.6.2022 (nakon predaje nužnih potpisa) je Volt u Republici Češkoj i službeno registriran kao politička stranka.
A ove godine če imati i čast ugostiti sve Voltove podružnice na genaralnoj skupštini Volta u Pragu 8. i 9. listopada.
Ovim putem želimo Voltu Češka Republika puno uspjeha u budućem europskom radu i dobru suradnju sa svim ostalim Volt podružnicama kao i sa Volt Europa.
Puno pozdrava od Volta Hrvatska i do skorog viđenja u Pragu!
Slika
Inflacija
27.6.2022
Vlada Republike Hrvatske je donijela nove mjere za ublažavanje rasta cijena goriva:
- Smanjene su trošarine.
- Postavljena je maksimalna cijena marže.
Iznad toga uvodi se 14-dnevno obračunsko razdoblje, pa će se cijene naftnih derivata mijenjati svakih 14 dana.
To je navodno dobra ušteda i rasterećenje za građane.
Da, da, ali…
- Veliki problem je kratkoročnost ovih mjera. Samo 15-30 dana.
- Veliki problem je i cijena drugih oblika energije. Na primjer struje.
- Veliki problem je i cijena energije za poduzetnike i firme.
- Veliki problem su i ogromni profiti naftnih kompanija na leđima naroda i poduzetnika.
A zašto onda u Hrvatskoj nema mjera kao u Italiji ili Španjolskoj?
Da vidimo, što su njihove vlade poduzele:
Cijeli tekst
Pobačaj & Kontracepcija
19.5.2022
Vjerujemo i radit ćemo na tome, da živimo u društvu u kojem žene u potpunosti posjeduju svoje tijelo.
Moje Tijelo! Moj Izbor! I Moj Glas za Moju Slobodu!
Da bi sagradili jaču Hrvatsku i Europu, moramo ženama omogućiti pristup pobačaju, kontracepciji i seksualnom obrazovanju.
Cijeli tekst
Ukidanje prava veta
23.4.2022
Pravo veta u Vijeću EU-a od strane pojedinih zemalja članica blokira donošenje odluka i sprječava EU u napretku.
Volt Hrvatska zahtjeva: Interesi većine država članica EU više ne bi trebali biti blokirani nacionalnim interesima pojedinih zemalja.
Naprimjer: Digitalni Porez
Velike multinacionalne platforme kao što su Facebook, Google ili Amazon vješto koriste različite porezne sisteme unutar EU, da izbjegnu plaćanje poreza.
A zašto EU onda neuvede digitalni porez?
U EU se o tome diskutira već od 2017.!
Ali 2019. su Irska i Švedska (oko 4% stanovništva EU-a) stavile veto na uvođenje digitalnog poreza.
Osim ovoga ima i mnogih drugih aktualnih primjera, kako vetom pojedine zemlje članice Europske Unije blokiraju razvoj cijele Europe iz nacionalnih interesa.
Daljnji primjeri
Kroz tu mjeru i Hrvatska gubi (i već je izgubila) jako puno novca od digitalnog poreza. A s druge strane hrvatski građani plaćaju infrastrukturu, koju velike multinacionalne digitalne kompanije koriste za rad i ostvarivanje dobiti.
To je nepošteno! I iz toga razloga se Volt Hrvatska i Volt Europa zalažu za ukidanje prava veta pojedinih država iz isključivo nacionalnih interesa!
Ukrajina treba biti dio Europske Unije!
24.3.2022
Volt Europa poziva EU i njene države članice, da Ukrajini dodijele status kandidata za članstvo u EU što je prije moguće.
Službena kandidatura Ukrajine za EU je sada na čekanju u Europskom vijeću. EU ima dužnost odgovoriti na to s dužnom žurbom: Dodjeliti Ukrajini status kandidata je najmanje što možemo učiniti!
Ukrajina se bori za europsku budućnost. Davanje statusa kandidata za članstvo je više od “simboličkog djela”. To je znak nade u mirnu i prosperitetnu budućnost Ukrajine.